Posjeta "ad Limina" biskupa Paname
Papa primio sudionike zasjedanja Papinske akademije za život
Druge vijesti iz Crkve
Vijesti iz svijeta

Posjeta "ad limina" panamskih biskupa
Prilikom posjeta "ad limina" panamskih biskupa, Sveti Otac je ovu srednjoameričku državu podvrgnuo potankoj religioznoj i socijalnoj analizi. Iznad svega ističe da vodstva mjesnih crkava trebaju biti vođena pastoralno usmjerena i nadahnuta plodovima prošlogodišnjeg biskupske Sinode za Ameriku te Apostolske pobudnice “Crkva u Americi”. Obadva su dokumenta pokazala novi kontekst evangeliyacije u kojem se mogao osjetiti sveopći i opširan osjećaj zajedništva. No, Papa nije zaobišao ni razvidne teškoće u zemlji, koja je oslobođena prije desetak godina vojne diktature. Na te probleme osvrnuo se i predsjednik panamske biskupske konferencije, nadbiskup Jose Dimas Cedeno Delgado, u svom pozdravu Svetom Ocu. Osvrnuvši se na pastoralno pismo panamskih biskupa pod nazivom "Socijalna pravda u Panami" monsinjor Delgado je govorio o socijalnim nedaćama svoje zemlje: korupciji, nezaposlenosti, nasilju, nesigurnosti građana, problemima na granici s Kolumbijom. Ustanovio je s gorkom ironijom da se Panama i Brazil, zemlje s velikom katoličkom tradicijom otimaju za “zlatnu medalju” za najlošiju distribuciju kontinentalnog bogatstva”. U takvoj realnosti, Sveti Otac je pozvao na obnovljeni apostolski žar ponesen unutrašnjom svježinom koju je donio Veliki Jubilej. Iznad svega, Ivan Pavao II traži od biskupa da budu svjedoci Evanđelja. “Aktualne činjenice koje utječu na disperziju i udaljavanje, imaju potrebu za hitnim uvođenjem figure dušobrižnika koji će se brinuti ne samo o već postojanim vjernicima, nego i onima koji su zavedeni i udaljeni”. Slika “izgubljene ovce”, ističe Papa, morala bi osvijetliti misijske aktivnosti Crkve u Panami. Crkva koja uz nezaobilaznu brigu o kleru i svećeničkim zvanjima, zna odgovoriti na temeljne potrebe svakog društva kao što su obitelj i mladi. Izričite kulturne i etničke različitosti prisutne u različitim regijama, te također “brze socijalne promjene” upućuju mnoge osobe, a posebno mlade koji su pod utjecajem konzumizma na neodgovoran spolni život i sklonost nasilju. Ivan Pavao II ističe da ne smije nedostajati faktor blizine i riječ koja će ih direktno zapitati i osloboditi površnog načina života i probuditi u njima snagu odgovornosti. Papa se također osvrnuo na pitanje dostojanstva žene. Podsjetio je da se već u dokumentu “Crkva u Americi” govorilo o ženi kao subjektu diskriminacije. Od poštovanja koje joj pripada dolazi se na zaštitu obitelji za koju je neophodan adekvatan način pastoralnog izgrađivanja. Papa se i na poseban način osvrće na laike u Panami, tj. na njihovu mogućnost pozitivnog utjecaja na socijalnu strukturu zemlje koju u većini(80%) čini katoličko stanovništvo. Svjedočanstvo Evanđelja u njihovom životu, u mjesnoj crkvi koja se uvijek razlikuje po svojoj tradiciji u pomoći siromašnima i po zaštiti etničkih manjina mora osigurati novu budućnost u Panami. Budućnost u kojoj ostvarenje osobnog i društvenog dobra se ne identificira sa jednostavnim postizanjem imetka i životnog standarda, nego se treba zasnivati na odgovornosti, suradnji i solidarnosti, zaključio ja Sveti Otac.

Papa sa sudionicma oće skuptine Papinske akademije za život
Najbolji način svladavanja i pobjede opasne kulture smrti sastoji se stvaranju čvestih temelja i svjetlih sadržaja u kulturi života kako bi joj se svom snagom oduprla – rekao ja Papa Ivan Pavao II., primajući jutros sudionike opće skupštine Papinske akademije za život, koji ovih dana u Vatikanu raspravljaju upravo o temeljima i dimenzijama kulture života. Sveti je otac primjetio kako nije dosta ograničiti se na iznošenje i osuđivanje smrtnih čimbenika kulture smrti. Potrebno je uvijek iznova obnavljati unutarnje tkivo suvremene kulture, životnog mentaliteta, uvjerenja i ponašanja, kao i društvenih ustrojstava, koja podržavaju tu kulturu. Papa je također upozorio kako na kulturu života ne utječe samo osobno ponašanje pojedinaca, već i zakonodavni i politički izbori, koji usmjeruju kulturne pothvate, otežavajući često istinsku obnovu društva. Kultura usmjeruje i strategije znanstvenog istraživanja, koje danas više nego ikada nudi jaka sredstva, koja se nažalost uvijek ne koriste za dobro čovjeka, već protiv njega. Papa je istaknuo kako je život Božji dar. Čovjek je pozvan da slobodno surađuje s Bogom u upravljanju sa stvorenim svijetom. Spomenuo je kako su sudionici skupa u svojim nastupima iznova istaknuli neotuđivu vrijednost ljudskog dostojanstva, kojim je obuhvaćen čitav ljudski život od začeća do prirodne smrti. “Posvetili ste posebnu pozornost obitelji kao zajednici ljubavi i života. Razradili ste važnost obavijesnih sredstava u širenju kulture života i potrebu osobnog svjedočanstva" – rekao je Papa, navodeći kako je, u uvjerenju da potpuna istina o čovjeku služi životu, potrebno podržavati sve oblike dijaloga. Vjernicima u tome pomaže vjera. Mi znamo da će život pobjedit – nadodao je Sveti otac, razrađujući odnos filozofskog razmišljanja i teološke meditacije. Prema riječima Svetog oca nastojanje oko dijaloga između vjere i razuma učvršćuje kulturu života, povezujući dostojanstvo i svetost, slobodu i odgovornost svake osobe kao neizbježive sastavnice vlastitog postojanja. Na taj se način jamči ne samo sigurnost osobnog života, već i zaštita okoliša jer je jedno i drugo stvorio i uredio Bog, kao što potvrđuje prirodno ustrojstvo vidljivog svijeta. Crkva je duboko uvjerena da se vjera i razum međusobno pomažu, vršeći kritičku i pročišćavajuću funkciju i potičući znanstveno istraživanje i njegovo produbljivanje – rekao je Papa sudionicima skupa Papinske akademije za život, ističući kako radikalnost izazova, s kojima se danas suočava čovječanstvo, a to su s jedne strane znanstveni i tehnološki napredak, a s druge laicizacija društva, zahtjevaju stravstvenije produbljivanje refleksija o čovjeku i o njegovom postojanju u svijetu i u povijesti. Potrebno je stoga, imajući u vidiku odgoj savjesti, pokazati veliku sposobnost za dijalog, slušanje i za davanje prijedloga. Jedino će se tako – zaključio je Sveti otac – uspostaviti kultura, koja se temelji na nadi i koja će biti otvorena napretku svakog pojedinca u svim zemljama. Bez kulture, koja vodi računa o pravu na život i promiče temeljne vrednote svake osobe, nema zdravog društva ni jamstva za mir i pravdu. Među 150 stručnjaka iz cijeloga svijeta na skupštini Papinske Akademije za život sudjelovao je i dr. Anton Švajger, umirovljeni profesor Medicinskog Fakulteta i Predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.

Nova imenovanja
Jutros je Papa prihvatio ostavku predsjednika Papinskog vijeća za Jedinstvo kršćana, kardinala Edwarda Cassidya. Na njegovo mjesto Sveti je Otac imenovao novog kardinala Waltera Kaspera, dosadašnjeg tajnika istog ureda. Za novog tajnika Papinskog vijeća za Jedinstvo kršćana Papa je imenovao i uzdigao na biskupsku čast monsinjora Marca Ouellet-a, iz kanadske provincije Družbe svećenka sv. Sulpicija i docenta na Institutu Ivan Pavao II. na Lateranskog sveučilištu. Ivan Pavao II. jutros je također imenovao tajnika Papinskog vijeća “Pravda i mir”, imenovavši ga ujedno biskupom, monsinjora Giampaola Crepaldia, dosadašnjeg tajnika istoga ureda.

Pobgebni obredi za nadbiskupa Marcella Zaga
Na posljednji ispraćaj preminulog nadbiskupa Marcella Zaga jutros su se u vatikanskog bazilici okupili deseci biskupa i kardinala, borojni svećenici i studenti, rođaci i prijatelji te osobe kojima je bio blizak. Pogrebne obrede za ovog redovnika, misonara, nadbiskupa i tajnika Kongregacije za Evangelizaicju naroda, predvodio je kardinal Josef Tomko. Prisjećajući se da ga je prije tri godine na istom mjestu, u bazilici sv. Petra, zaredio za biskupa, kardinal Tomko je dodao kako su se danas okupili isti prijatelji da bi izrazili svoj posljednji pozdrav. Prefek Kongregacije za Evangelizaciju naroda, jedostavnom ali vrlo znakovitom slikom je ocrtao lik preminulog mons. Zaga. “Njegov je život bio obilježen Pashalnim otajstvom, Kristovom ljubavlju u konkretnoj Crkvi i poslanju” rekao je kardinal Tomko. Unatoč toga što je posljednjih godina bio bolestan, ndbiskup Zago je nastavio s radom u Kongregaciji za Evanglizaciju naroda i to je,- kako je istaknuo kardinal Tomko,- donijelo još veće jedinsto ovoj kongregaciji. “Mons. Zago nam je otvorio misijski put u trećem tisućljeću”, završijo je svoj govor kardinal Jozef Tomko na pogrebnim obredima za preminulog nadbiskupa Marcella Zaga.

Duhovne vježbe u Vatikanu
Sutra popodne započinju u Vatikanu duhovne vježbe, na kojima će uz kardinale, nadbiskupe i biskupe rimske kurije sudjelovati i Sveti otac. Zbog toga do subote ispadaju svi susreti i audijencije, pa i ona u srijedu. Tema duhovnih vježbi, koje će ove godine voditi novi američki kardinal i nadbiskup Chicaga Francis Eugene George, je: “Obraćenje, sloboda i zajedništvo u Kristu”

Mons. Tauran putuje u Iran
Vatkanski državni tajnik za odnose s država nadbiskup Jean Louis Tauran otputovao je popodne u Iran. Vijest je objavio šef vatikanskog tiskovnog ureda Navarro Valls. Nabiskupa Taurana, tijekom posjeta, koji je odgovor na poziv tamošnjih vlasti i biskupske konferencija, pratit će mons. Giovanni d’Aniello. Predviđeni su susreti s najvišim državnim predstavnicima Irana te održavanje konferencija na Iranskom diplomatskom institutu. Brojni će biti i susreti s tamošnjom Crkvom, a vrhunac će biti zajednička euharistija u nedjelju u Teheranu.

Posljedice potresa u Indiji
Prije nešto više od mjesec dana, 26. siječnja, potres u indijskoj državi Gujarat prouzrokovao je 30 tisuća žrtava. Milijun ljudi u stotinama naselja ostao je bez krova nad glavom. Tamošnja lokalna biskupija Ahmedabad dala je svoj doprinos u pružanju pomoći pučanstvu. Iz jednog od centara za pružanje pomoći djelatnik indijskog Crvenog križa izvještava o teškom stanju pučanstva koje je izgubilo sve i traži pomoć. Unatoč velikoj pomoći humanitarnih agencija i donatora iz cijelog svijeta još uvijek do mnogih ona nije stigla, osobito onih najudaljenih kao što je zona uz indijsko-pakistanku granicu.