07-03-2001

 

Zbivanja u Vatikanu
Druge vijesti iz Crkve
Knjiga "Mladi i ezoterija"
2001.- godina dijaloga među civilizacijama

 

 

 

 

 

 

Duhovne vježbe u Vatikanu
Poziv na postizanje slobode koju je donio Krist. U prvoj od dvije jutrošnje meditacije u duhovnim vježbama na kojim sudjeluje Papa i Rimska kurija, kardinal George se upravo želio zadržati na temi slobode koja proizlazi iz slušanja Radosne vijesti. Lukino evanđelje, po kojemu kardinal priprema meditacije, pripovijeda o različitim ljudskim reakcijama pred Božjim djelom. Neki od njih, kao Zaharija odbacili su nevjeru videći da su njihova očekivanja čak nadmašena. Kardinal je zatim govori o iskustvu doživljenom u prvoj osobi. U svezi s Kristovim spasenjem, čovjek kojega je upoznao u Zambiji reče mu: “Previše je lijepo da bi bilo istinito to da nas Bog toliko ljubi. U svijetu koji često Crkvu poima kao “ moralizatorsko biće”, postaje žurnijom, potsjeća kardinal potreba staviti u prvi plan navještaj i ponovno oživjeti čuđenje koje je pogodilo one koji su slušali Radosnu vijest od praskozorja kršćanstva. Petar prije svega naviješta Radosnu vijest, iznenađujuću vijest da se Bog nastanio među ljudima, da ih je spasio i pozvao sudjelovati u punini svoga života. Ovaj posvemašnji navještaj, tako je začudio njegove slušatelje da su i sami shvatili posljedice za vlastiti život. I pitali su se što trebaju činiti. U naše vrijeme – pojasnio je kardinal u drugoj jutrošnjoj meditaciji na temu: Božja spasenjska moć nas oslobađa da možemo mi sami biti slobodni u Bogu. Često se govori o slobodi koja se nažalost obično poistovjećuje sa slobodom izbora i mogućnosti vršenja vlastitih političkih prava. Ali horizont slobode je puno širi, podsjeća kardinal George. Zahvaljujući Kristovu spasenju, čovjek kuša oslobođenje od vlastitog egoizma i vlastitih idolatrija. Tajna moga istinskog identiteta skrivena je u Božjoj ljubavi i milosrđu. U središtu jučerašnjih popodnevnih meditacija bila je nužnost donijeti Evanđelje u svijet i u isto vrijeme činiti to na način da se ukorijeni u kršćanima. Baš je Kristovo utjelovljenje, od mnogih doživljeno kao škandal, kako u Pavlovo vrijeme tako i u naše, ono koje osvjetljava, podsjeća još kardinal, da nas Bog želi susresti u našoj stvarnosti, a ne u metafizičkim bjegovima.

Imenovanja
Papa Ivan Pavao II. imenovao je 3. ožujka svećenika Križevačke eparhije mons. dr. Đuru Džudžara za titularnog vladiku Acarsso i pomoćnog vladiku Mukačevske eparhije u Ukrajini. S time imenovanjem mons. Džudžar bit će pomoćni vladika ordinariju Mukačevske eparhije Kir Ivanu Semeđiju. Biskupska posveta mons. Džudžara bit će na blagdan sv. Josipa 19. ožujka u bazilici Sv. Petra u Rimu, a posvetu će obaviti sam Sveti Otac. Novoimenovani vladika mons. Đuro Džudžar rođen je 1954. godine u Đurđevu u Vojvodini, gdje je završio i osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju s maturom završio je 1973. godine u Malom Papinskom ukrajinskom sjemeništu u Rimu. Iste godine upisuje bogoslovni studij na Papinskom sveučilištu Urbaniana i 1975. godine dobiva bakalaureat iz filozofije, a 1978. godine i bakalaureat iz teologije. Od 1079. do 1983. godine nastavlja svoje poslijediplomske studije na Istočnome papinskom institutu u Rimu i 1985. godine stiče doktorat iz istočnog kanonskog prava. Za svećenika je zaređen 1980. godine u Đurđevu. Nakon završenog poslijediplomskog studija bio je privatni tajnik tajnika Kongregacije za Istočne Crkve u Vatikanu mons. Miroslava Marusina. Od 15. travnja 1985. godine počinje raditi u Kongregaciji za Istočne Crkve prvo kao službenik, a potom kao načelnik odjela, brinu je za potrebe Crkve u Ukrajini. U to doba, više od 20 godina, aktivni je suradnik propovjednik i služitelj nedjeljnih liturgija na Radiju Vatikan za vjernike u Ukrajini. Mukačevska eparhija, za koju će novoimenovani pomoćni vladika mons. Džudžar biti zadužen, utemeljena je 1771. godine. Sjedište eparhije je u Užhorodu i broji oko 320.000 vjernika s 290 župa i 152 dijecezanska svećenika. Ima svoje vlastito bogoslovno sjemenište sa visokom bogoslovnom školom, koja u ovom trenutku ima 56 bogoslova. U Križevačkoj eparhiji postoji, uz ostale pripadnike, i rusinska skupina, koja živi uglavnom na području u Vojvodini, odakle je i novoimenovani vladika, i na području Vukovara i Vinkovaca, a koja potječe iz Užhorodske unije 1646. godine, tj. Mukačevske eparhije.

Crkvena konferencija o pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi
Prinos Katoličke crkve “Pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi” bit će središnja tema susreta na vrhu, koji će se na poziv bečkog nadbiskupa kardinala Cristopha Schoenborna, održati 14. i 15. ožujka u Beču. Na susretu će sudjelovati predstavnici biskupskih konferencija Albanije, Bosne, Hrvatske, Slovenije i Jugoslavije, te Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Vijeća BK zemalja Europske unije (ComECE). Želja je priređivača susreta pokazati kako je Katolička crkva želi pomoći u postizanju mira i blagostanja u jugoistočnoj Europi i to suradnjom s ostalim Crkvama i vjerskim zajednicama kao i s politički ustanovama. Na početku skupa, koji će otvoriti bečki kardinal, 14. ožujka bit će nazočna i austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner. Biskupi će razgovarati s predstavnicima međunarodnih katoličkih udruga, kao što su Caritas, Renovabis, Pax Cristi, Europska komisija Justitia et Pax, Ured za odnose s EU ekumenskog patrijarhata, Europski parlament, Europska komisija, te predstavnici Pakta o stabilnosti. Na završnoj konferenciji za tisak, 15. ožujka, sudjelovat će, kako su najavili organizatori, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, beogradski nadbiskup Franc Perko te predstavnik Austrijske biskupske konferencije pri ComeECE-u biskup Egon Kapellari.

Biskupi Konga pozivaju na izgradnju slobode i demokracije
Biskupi DR Konga pozvali su zaraćene strane na pregovore kako bi se u interesu zemlje postigao novi društveni poredak, koji će se temeljti na slobodi i demokraciji. U dokumentu, koji su biskupi jučer uputili ne samo katolicima, već svim ljudima dobre volje, stoji kako s nadom i povjerenjem moraju gledati u budućnost, unatoč strašnim tjeskobama i nesigurnosti. Biskupi odlučno osuđuju ubojstvo predsjednika Laurenta Kabile, 18.siječnja ove godine i upotrebu nasilja u riješavanju problema državne zajednice. Kongoanski narod traži prekid rata kako bi mogao dostojanstveno živjeti u miru. – kažu biskupi, pozivajući protagoniste da prestanu ratovati. Nasilje narodu donosi samo bijedu i očaj. Iskustvo nas uči – kažu nadalje biskupi – da svaka vlast postignuta ili čuvana oružjem postaje tlačiteljska. Ne poštuje temljene slobode ni elementarna prava građana. To neizbježivo dovodi do bratoubilačkih ratova. Narod ne želi rat, koji uništava i razara, već stvaranje pravne, jake države, u kojoj će vladati blagostanje. Ta država mora biti očuvana – prema mišljenju kongoanskih biskupa – u teritorijalnoj cjelini, zadržavajući i svoj međunarodni suverenitet. Biskupi traže da se agresorske trupe hitno povuku kako bi narod zadobio suverenitet nad svojom gospodarskom baštinom i mogao živjeti u slobodi, jedino moguće riješenje vide u otvorenom i iskrenom dijalogu. Jedino će se tako uspostaviti novi politički poredak, u kojem bi se novi upravitelji stvarno trudili oko blagostanja pučanstva i višim interesima zemlje. Biskupi predlažu da se prihvati društveni nacrt po kojem bi se svi protagonisti složili o bitnim pitanjima te općim, slobodnim i javnim izborima izgradili pravnu državu. Za sada smatraju da je potrebno stvoriti vladu nacionalnog jedinstva, koja bi morala provesti žurne gospodarske i društvene obnove i pripraviti opće izbore, poštivajući slobodu mišljenja i izražavanja. Tijekom ove prelazne faze trebalo bi – prema mišljenju kongoanskih biskupa – izraditi novi ustav, koji će jasno razlikovati tri oblika vlasti: zakonodavnu, izvršnu i pravnu.

Korizmena kampanja u Brazilu
“Da životu, ne drogi”, moto je kampanje bratstva 2001., tradicijonalnog podhvata solidranosti u Korizmi koji promoviraju brazilski biskupi. Ove se godine želi skrenuti pozornost javnosti na teški socijalni problem droge. Brazilska BK smatra da trošenje droge ne donosi samo teške tijelesne i psihičke posljedice, nego ima i niz društvenih i moralnih posljedica. U poruci za ovu kampanju, biskupi ne štede kritike na račun brazilskih vlasti, potvrđujući da pihvaćaju samo represivne mjere protiv ove pojave ne ulažući pak u odgoj, prevenciju i što je najvažnije nema učinkovitih mjera kako bi se uklonili temeljni društveni razlozi ove stvarnositi: nezapolenost, neznanje, korupcija i sve raširenije siromaštvo. U ovogodišnjoj brazilskoj korizmenoj kampanji bratstva, pastoralni radnici aktivno će se uključiti u takozvani “Pastoral umjerenosti”. Radi se o podhvatu u brazilskoj Crkvi kako bi se pomogo osobama živjeti umjereno i bez ispada. Kampanja koja se od ’64. namjenjuje jednoj od drušvenih kategorija, uspjela je pretočiti duh Korizme, obraćenja i unutarnje obnove u konkretne podhvate u Crkvi i društvu.

Zasjedanje redovnika južne Amerike
Latinskoameričaka konfederacija redovnika na zasjedanju ovih dana izradit će nacrt za sljedeće torgodište. Raspravljat će o apostlskom delovanju redovnika na južnoameičkom teritoriju pred novim izazovima koji stoje pred postvećenim životom. Na susretu u čileanskom glavnom gradu Santiagu okupit će pedesetak predstavnika 25 nacionalnih konferencija zajedno sa skupinom teologa. Redovnika i redovnica na južnoameričkom tlu ima oko 150 tisuća, a od toga je 50 tisuća iz Brazila.

"Mladi i ezoterija"
U Rimu je u ponedjeljak predstavljena knjiga Carla Climatia “Mladi i ezoterija”, koja je nedavno izašla u nakladi “Paoline”. Profesor Climati, koji predaje na katoličkom sveučilištu “Regina Apostolorum”, analizira pojavu čaranja, sotonizma, horror filmova i drugih oblika okultizma, koji sve više zahvaćaju krugove mladih. Climati smatra da društvo nije uopće svijesno težine problema, koje sa sobom donosi ta pojava. Kada nastupaju glazbeni sastavi, koji iznose poruku osvete, trebali bismo biti zabrinuti, jer osveta može dovesti do svačega. Zbog toga Climati smatra da ne bi smjeli biti tako naivni da jednostavno prelazimo preko opasnosti obavijesnih sredstava, koja prenose ezoterijske poruke. Moramo shvatiti – primjetio je u razgovoru s novinarom Radio Vatikana profesor Climati – da nije uputno objavljivati u časopisima za mlade adrese raznih sekti. Mladi danas poznaju odlično tehnologije i s njima se lako služe. Najprije kupuju diskove, zatim se zanimaju za pjevače i tako polako preko raznih mjesta na internetu dolaze u vezu s ezoterijskim sektama. Mnogi mladi poistovjećuju ezoterizam s nečim prekršajnim, nečim što bi moglo postati njihov saveznik. Nisu svijesni da na taj način postaju još veći robovi, jer se ponašuju tako da im ne pomaže intelektualni razvoj. Profesor Climati navodi primjere mladih, koji su se unatoč teškim problememima, uspijeli osloboditi ezoterije i postati svjedoci kršćanske vjere. To svjedoči – prema njegovim riječima – kako iza tih pojava vrlo često stoji nepriopćavanje i samoća.

Godina dijaloga među civilizacijama
Uvjerena da je nemoguće postići mir bez dijaloga Međunarodna zajednica – kao što je poznato – proglasila je 2.001.godinu “Godinom dijaloga među civilizacijama”. Proteklo je desetljeće – prema mišljenju podtajnika Organizacije ujedinjenih naroda Giandomenica Picca, koji je zadužen za promicanje i organizaciju ovog pothvata Ujedinjenih naroda, bilo započelo krivom teorijom da su oružani sukobi nastali zbog sukoba civilizacija. Zbog toga je Organizacija ujedinjenih naroda smatrala prikladnim upozoriti svjetsku javnost da su oni koji u različitosti vide ugroženost ratni huškači, a oni koji te razlike smatraju bitnim elementom rasta i poboljšavanja odnosa, mirotvorci. Prema mišljenju podtajnika Organizacije ujedinjenih naroda Picca među tim stajalištima treba uspostaviti dijalog. Ne radi se samo o dijalogu između muslimana i kršćana, između budistia i hinduista, već o dijalogu između dva različita mentaliteta, koji uzrokuju rat i mir. Giandomenico Picco je uvjeren da treba početi od nas samih slijedeći brojne primjere. Primjeri tog dijaloga mogu biti – kako svjedoči dvotisućljetno kršćansko iskustvo - korisni svima. Treba jednostavno živjeti načela u koja vjerujemo. Picco je uvjeren da je ratna odgovornost osobna, a ne kolektivna. Zločini su uvijek osobno djelo. Organizacija ujedinjenih naroda sprema posebnu dokumentaciju o dijalogu između različitih kultura kao bogastvu i preduvjetu mira. Na tome radi – kako je izjavio Giandomenico Picco novinaru Radio Vatikana – 19 stručnjaka svjetskog glasa. Posebno je poglavlje posvećeno globalizaciji kao pojavi, koja ubrzava razne pothvate i razvoj. Mnogi naime zamišljaju globalizaciju kao hegemonizam. Ujedinjeni narodi nastoje predstaviti globalizaciju s ljudskim licem. Bez različitosti globalizacija dovodi do sukoba. Globalizacija je pojačala nastojanje oko pronalaženja vlastitog identiteta. Pronalaženje i obrana vlastitog identiteta postat će – prema mišljenju Giandomenica Picca – sve jača. Drugim riječima: različitost je ljudsko lice globalizacije.