|
07-03-2001
Zbivanja
u Vatikanu
Druge vijesti iz Crkve
Knjiga "Mladi i ezoterija"
2001.- godina dijaloga među civilizacijama
Duhovne
vježbe u Vatikanu
Poziv
na postizanje slobode koju je donio Krist. U prvoj od dvije jutrošnje
meditacije u duhovnim vježbama na kojim sudjeluje Papa i Rimska kurija,
kardinal George se upravo želio zadržati na temi slobode koja
proizlazi iz slušanja Radosne vijesti. Lukino evanđelje, po kojemu
kardinal priprema meditacije, pripovijeda o različitim ljudskim reakcijama
pred Božjim djelom. Neki od njih, kao Zaharija odbacili su nevjeru
videći da su njihova očekivanja čak nadmašena. Kardinal
je zatim govori o iskustvu doživljenom u prvoj osobi. U svezi s Kristovim
spasenjem, čovjek kojega je upoznao u Zambiji reče mu: “Previše
je lijepo da bi bilo istinito to da nas Bog toliko ljubi. U svijetu koji
često Crkvu poima kao “ moralizatorsko biće”, postaje žurnijom,
potsjeća kardinal potreba staviti u prvi plan navještaj i ponovno
oživjeti čuđenje koje je pogodilo one koji su slušali Radosnu
vijest od praskozorja kršćanstva. Petar prije svega naviješta Radosnu
vijest, iznenađujuću vijest da se Bog nastanio među ljudima,
da ih je spasio i pozvao sudjelovati u punini svoga života. Ovaj
posvemašnji navještaj, tako je začudio njegove slušatelje da su i
sami shvatili posljedice za vlastiti život. I pitali su se što trebaju
činiti. U naše vrijeme – pojasnio je kardinal u drugoj jutrošnjoj
meditaciji na temu: Božja spasenjska moć nas oslobađa da
možemo mi sami biti slobodni u Bogu. Često se govori o slobodi
koja se nažalost obično poistovjećuje sa slobodom izbora
i mogućnosti vršenja vlastitih političkih prava. Ali horizont
slobode je puno širi, podsjeća kardinal George. Zahvaljujući
Kristovu spasenju, čovjek kuša oslobođenje od vlastitog egoizma
i vlastitih idolatrija. Tajna moga istinskog identiteta skrivena je u
Božjoj ljubavi i milosrđu. U središtu jučerašnjih popodnevnih
meditacija bila je nužnost donijeti Evanđelje u svijet i u isto
vrijeme činiti to na način da se ukorijeni u kršćanima.
Baš je Kristovo utjelovljenje, od mnogih doživljeno kao škandal,
kako u Pavlovo vrijeme tako i u naše, ono koje osvjetljava, podsjeća
još kardinal, da nas Bog želi susresti u našoj stvarnosti, a ne u
metafizičkim bjegovima.
Imenovanja
Papa
Ivan Pavao II. imenovao je 3. ožujka svećenika Križevačke
eparhije mons. dr. Đuru Džudžara za titularnog vladiku
Acarsso i pomoćnog vladiku Mukačevske eparhije u Ukrajini. S
time imenovanjem mons. Džudžar bit će pomoćni vladika
ordinariju Mukačevske eparhije Kir Ivanu Semeđiju. Biskupska
posveta mons. Džudžara bit će na blagdan sv. Josipa 19.
ožujka u bazilici Sv. Petra u Rimu, a posvetu će obaviti sam
Sveti Otac. Novoimenovani vladika mons. Đuro Džudžar rođen
je 1954. godine u Đurđevu u Vojvodini, gdje je završio i osnovnu
školu. Klasičnu gimnaziju s maturom završio je 1973. godine u Malom
Papinskom ukrajinskom sjemeništu u Rimu. Iste godine upisuje bogoslovni
studij na Papinskom sveučilištu Urbaniana i 1975. godine dobiva bakalaureat
iz filozofije, a 1978. godine i bakalaureat iz teologije. Od 1079. do
1983. godine nastavlja svoje poslijediplomske studije na Istočnome
papinskom institutu u Rimu i 1985. godine stiče doktorat iz istočnog
kanonskog prava. Za svećenika je zaređen 1980. godine u Đurđevu.
Nakon završenog poslijediplomskog studija bio je privatni tajnik tajnika
Kongregacije za Istočne Crkve u Vatikanu mons. Miroslava Marusina.
Od 15. travnja 1985. godine počinje raditi u Kongregaciji za Istočne
Crkve prvo kao službenik, a potom kao načelnik odjela, brinu
je za potrebe Crkve u Ukrajini. U to doba, više od 20 godina, aktivni
je suradnik propovjednik i služitelj nedjeljnih liturgija na Radiju
Vatikan za vjernike u Ukrajini. Mukačevska eparhija, za koju će
novoimenovani pomoćni vladika mons. Džudžar biti zadužen,
utemeljena je 1771. godine. Sjedište eparhije je u Užhorodu i broji
oko 320.000 vjernika s 290 župa i 152 dijecezanska svećenika.
Ima svoje vlastito bogoslovno sjemenište sa visokom bogoslovnom školom,
koja u ovom trenutku ima 56 bogoslova. U Križevačkoj eparhiji
postoji, uz ostale pripadnike, i rusinska skupina, koja živi uglavnom
na području u Vojvodini, odakle je i novoimenovani vladika, i na
području Vukovara i Vinkovaca, a koja potječe iz Užhorodske
unije 1646. godine, tj. Mukačevske eparhije.
Crkvena
konferencija o pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi
Prinos Katoličke
crkve “Pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi” bit će
središnja tema susreta na vrhu, koji će se na poziv bečkog nadbiskupa
kardinala Cristopha Schoenborna, održati 14. i 15. ožujka
u Beču. Na susretu će sudjelovati predstavnici biskupskih konferencija
Albanije, Bosne, Hrvatske, Slovenije i Jugoslavije, te Vijeća europskih
biskupskih konferencija (CCEE) i Vijeća BK zemalja Europske unije
(ComECE). Želja je priređivača susreta pokazati kako je
Katolička crkva želi pomoći u postizanju mira i blagostanja
u jugoistočnoj Europi i to suradnjom s ostalim Crkvama i vjerskim
zajednicama kao i s politički ustanovama. Na početku skupa,
koji će otvoriti bečki kardinal, 14. ožujka bit će
nazočna i austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner.
Biskupi će razgovarati s predstavnicima međunarodnih katoličkih
udruga, kao što su Caritas, Renovabis, Pax Cristi, Europska komisija Justitia
et Pax, Ured za odnose s EU ekumenskog patrijarhata, Europski parlament,
Europska komisija, te predstavnici Pakta o stabilnosti. Na završnoj konferenciji
za tisak, 15. ožujka, sudjelovat će, kako su najavili organizatori,
zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, beogradski nadbiskup
Franc Perko te predstavnik Austrijske biskupske konferencije pri
ComeECE-u biskup Egon Kapellari.
Biskupi
Konga pozivaju na izgradnju slobode i demokracije
Biskupi
DR Konga pozvali su zaraćene strane na pregovore kako bi se u interesu
zemlje postigao novi društveni poredak, koji će se temeljti na slobodi
i demokraciji. U dokumentu, koji su biskupi jučer uputili ne samo
katolicima, već svim ljudima dobre volje, stoji kako s nadom i povjerenjem
moraju gledati u budućnost, unatoč strašnim tjeskobama i nesigurnosti.
Biskupi odlučno osuđuju ubojstvo predsjednika Laurenta Kabile,
18.siječnja ove godine i upotrebu nasilja u riješavanju problema
državne zajednice. Kongoanski narod traži prekid rata kako bi
mogao dostojanstveno živjeti u miru. – kažu biskupi, pozivajući
protagoniste da prestanu ratovati. Nasilje narodu donosi samo bijedu i
očaj. Iskustvo nas uči – kažu nadalje biskupi – da svaka
vlast postignuta ili čuvana oružjem postaje tlačiteljska.
Ne poštuje temljene slobode ni elementarna prava građana. To neizbježivo
dovodi do bratoubilačkih ratova. Narod ne želi rat, koji uništava
i razara, već stvaranje pravne, jake države, u kojoj će
vladati blagostanje. Ta država mora biti očuvana – prema mišljenju
kongoanskih biskupa – u teritorijalnoj cjelini, zadržavajući
i svoj međunarodni suverenitet. Biskupi traže da se agresorske
trupe hitno povuku kako bi narod zadobio suverenitet nad svojom gospodarskom
baštinom i mogao živjeti u slobodi, jedino moguće riješenje
vide u otvorenom i iskrenom dijalogu. Jedino će se tako uspostaviti
novi politički poredak, u kojem bi se novi upravitelji stvarno trudili
oko blagostanja pučanstva i višim interesima zemlje. Biskupi predlažu
da se prihvati društveni nacrt po kojem bi se svi protagonisti složili
o bitnim pitanjima te općim, slobodnim i javnim izborima izgradili
pravnu državu. Za sada smatraju da je potrebno stvoriti vladu nacionalnog
jedinstva, koja bi morala provesti žurne gospodarske i društvene
obnove i pripraviti opće izbore, poštivajući slobodu mišljenja
i izražavanja. Tijekom ove prelazne faze trebalo bi – prema mišljenju
kongoanskih biskupa – izraditi novi ustav, koji će jasno razlikovati
tri oblika vlasti: zakonodavnu, izvršnu i pravnu.
Korizmena
kampanja u Brazilu
“Da
životu, ne drogi”, moto je kampanje bratstva 2001., tradicijonalnog
podhvata solidranosti u Korizmi koji promoviraju brazilski biskupi. Ove
se godine želi skrenuti pozornost javnosti na teški socijalni problem
droge. Brazilska BK smatra da trošenje droge ne donosi samo teške tijelesne
i psihičke posljedice, nego ima i niz društvenih i moralnih posljedica.
U poruci za ovu kampanju, biskupi ne štede kritike na račun brazilskih
vlasti, potvrđujući da pihvaćaju samo represivne mjere
protiv ove pojave ne ulažući pak u odgoj, prevenciju i što je
najvažnije nema učinkovitih mjera kako bi se uklonili temeljni
društveni razlozi ove stvarnositi: nezapolenost, neznanje, korupcija i
sve raširenije siromaštvo. U ovogodišnjoj brazilskoj korizmenoj kampanji
bratstva, pastoralni radnici aktivno će se uključiti u takozvani
“Pastoral umjerenosti”. Radi se o podhvatu u brazilskoj Crkvi kako bi
se pomogo osobama živjeti umjereno i bez ispada. Kampanja koja se
od ’64. namjenjuje jednoj od drušvenih kategorija, uspjela je pretočiti
duh Korizme, obraćenja i unutarnje obnove u konkretne podhvate u
Crkvi i društvu.
Zasjedanje
redovnika južne Amerike
Latinskoameričaka
konfederacija redovnika na zasjedanju ovih dana izradit će nacrt
za sljedeće torgodište. Raspravljat će o apostlskom delovanju
redovnika na južnoameičkom teritoriju pred novim izazovima koji
stoje pred postvećenim životom. Na susretu u čileanskom
glavnom gradu Santiagu okupit će pedesetak predstavnika 25 nacionalnih
konferencija zajedno sa skupinom teologa. Redovnika i redovnica na južnoameričkom
tlu ima oko 150 tisuća, a od toga je 50 tisuća iz Brazila.
"Mladi
i ezoterija"
U Rimu
je u ponedjeljak predstavljena knjiga Carla Climatia “Mladi i ezoterija”,
koja je nedavno izašla u nakladi “Paoline”. Profesor Climati, koji predaje
na katoličkom sveučilištu “Regina Apostolorum”, analizira pojavu
čaranja, sotonizma, horror filmova i drugih oblika okultizma, koji
sve više zahvaćaju krugove mladih. Climati smatra da društvo nije
uopće svijesno težine problema, koje sa sobom donosi ta pojava.
Kada nastupaju glazbeni sastavi, koji iznose poruku osvete, trebali bismo
biti zabrinuti, jer osveta može dovesti do svačega. Zbog toga
Climati smatra da ne bi smjeli biti tako naivni da jednostavno prelazimo
preko opasnosti obavijesnih sredstava, koja prenose ezoterijske poruke.
Moramo shvatiti – primjetio je u razgovoru s novinarom Radio Vatikana
profesor Climati – da nije uputno objavljivati u časopisima za mlade
adrese raznih sekti. Mladi danas poznaju odlično tehnologije i s
njima se lako služe. Najprije kupuju diskove, zatim se zanimaju za
pjevače i tako polako preko raznih mjesta na internetu dolaze u vezu
s ezoterijskim sektama. Mnogi mladi poistovjećuju ezoterizam s nečim
prekršajnim, nečim što bi moglo postati njihov saveznik. Nisu svijesni
da na taj način postaju još veći robovi, jer se ponašuju tako
da im ne pomaže intelektualni razvoj. Profesor Climati navodi primjere
mladih, koji su se unatoč teškim problememima, uspijeli osloboditi
ezoterije i postati svjedoci kršćanske vjere. To svjedoči –
prema njegovim riječima – kako iza tih pojava vrlo često stoji
nepriopćavanje i samoća.
Godina
dijaloga među civilizacijama
Uvjerena
da je nemoguće postići mir bez dijaloga Međunarodna zajednica
– kao što je poznato – proglasila je 2.001.godinu “Godinom dijaloga među
civilizacijama”. Proteklo je desetljeće – prema mišljenju podtajnika
Organizacije ujedinjenih naroda Giandomenica Picca, koji je zadužen
za promicanje i organizaciju ovog pothvata Ujedinjenih naroda, bilo započelo
krivom teorijom da su oružani sukobi nastali zbog sukoba civilizacija.
Zbog toga je Organizacija ujedinjenih naroda smatrala prikladnim upozoriti
svjetsku javnost da su oni koji u različitosti vide ugroženost
ratni huškači, a oni koji te razlike smatraju bitnim elementom rasta
i poboljšavanja odnosa, mirotvorci. Prema mišljenju podtajnika Organizacije
ujedinjenih naroda Picca među tim stajalištima treba uspostaviti
dijalog. Ne radi se samo o dijalogu između muslimana i kršćana,
između budistia i hinduista, već o dijalogu između dva
različita mentaliteta, koji uzrokuju rat i mir. Giandomenico Picco
je uvjeren da treba početi od nas samih slijedeći brojne primjere.
Primjeri tog dijaloga mogu biti – kako svjedoči dvotisućljetno
kršćansko iskustvo - korisni svima. Treba jednostavno živjeti
načela u koja vjerujemo. Picco je uvjeren da je ratna odgovornost
osobna, a ne kolektivna. Zločini su uvijek osobno djelo. Organizacija
ujedinjenih naroda sprema posebnu dokumentaciju o dijalogu između
različitih kultura kao bogastvu i preduvjetu mira. Na tome radi –
kako je izjavio Giandomenico Picco novinaru Radio Vatikana – 19 stručnjaka
svjetskog glasa. Posebno je poglavlje posvećeno globalizaciji kao
pojavi, koja ubrzava razne pothvate i razvoj. Mnogi naime zamišljaju globalizaciju
kao hegemonizam. Ujedinjeni narodi nastoje predstaviti globalizaciju s
ljudskim licem. Bez različitosti globalizacija dovodi do sukoba.
Globalizacija je pojačala nastojanje oko pronalaženja vlastitog
identiteta. Pronalaženje i obrana vlastitog identiteta postat će
– prema mišljenju Giandomenica Picca – sve jača. Drugim riječima:
različitost je ljudsko lice globalizacije.
|