Zasjedanje Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Sljedeći će se tjedan u Vatikanu održati glavna skupština Papinskog vijeća za obavijesna sredstva. Na radu skupštine će sudjelovati kardianli, biskupi, redovnici, redovnice i laici iz svih krajeva svijeta koji se bave pastoralom mass medija. Njihov zadatak bit će izrada dokumenta koji će se baviti etikom i internetom. Internet, kako je izjavio nadbiskup John Foley, predsjednik Papinskog vijeća za obavijesna sredstva, danas predstavlja sastavni dio svakodnevnog života. Zbog toga se postavljaju i mnogi problemi na polju etike o uporabi ovog instrumenta koji nudi mnoge mogućnosti Crkvi u novoj evangelizaciji. Tijekom radnog tjedna provjerit će se i utjecaj obavijesnih sredstava tijekom proslave Jubilarne godine. Raspravljat će se i o Međunarodnoj katoličkoj filmskoj organizaciji i o Međunarodnoj katoličkoj udruzi za radio i televiziju jer je na jesen predviđeno njihovo spajanje. U razgovoru za Radio Vatikan na pitanje kako mediji mogu odgovriti na apel pape Ivana Pavla II. u Nuovo Millennio Inuente nadbiskup Foley je odgovorio kako će i o ovom argumentu raspravljati tijekom skupštine. Trebamo ući u sva obavijesna sredstva kako bismo mogli evangelizirati, rekao je nadbiskup Foley i dodao da to znači navještati Evanđelje Isusa Krista i prenositi njegove vrijednosti u i putem mass medija. Osim toga, naglasio je nadbiskup Foley, trebamo misliti i na programe formacije osoba koje rade u mass medijima kako bismo dobili potpuniju viziju ljudske osobe i njezina kraja nadahnutu na vrijednostima Evanđelja Isusa Krista. Zasjedanje će započeti, kako je uobičajeno, misnim slavljem u ponedjeljak popodne u kapeli Teutonskog (njemačkog) zavoda u Vatikanu. Potom će se raspravljati o slavljima tijekom Jubilarne godine i utjecaju na mass medije u raznim krajevima svijeta. Bit će predstavljen i prvi nacrt dokumenta Etika na internetu, a jedna od tema bit će i Međunarodna unija katoličkih novina. Za kraj radnoga tjedna predviđena je i audijencija sa Svetim ocem. Papinsko vijeće za obavijesna sredstav utemeljio je papa Pio XII u siječnju 1948. kada je utemeljio Papinsku komisiju za filmsku i religijsku didaktiku. Ono je 1952 preimenovano u Papinsko vijeće za kinematografiju s ciljem proučavanja filmskih problema kad su u pitanju vjera i moral, što će se kasnije proširiti na radio i televiziju. U veljači 1959 papa Ivan XXIII. dodjeljuje nove nadležnosti Komisiji kao ureda Svete Stolice za ispitivanje, poboljšavanje i usmjeravanje raznih djelatnosti na polju filma, radija i televizije. Koncilski dekret Inter mirifica o obavijesnim sredstvima obvezao je Komisiju na ispunjavanje smjernica i normi samog dokumenta. Paolo VI mijenja ime u Papinska komisija za obavijesna sredstva proširujući nadležnosti i na dnevni i periodični tisak. Na kraju papa Ivan Pavao II. apostolskom konstitucijom Pastor bonus 28. lipnja 1988 osim što je promijenio ime u Papinsko vijeće za obavijesna sredstva, utvrdio je i glavni zadatak: izazvati i podržati pravovremeno i odgovarajuće crkvene i akcije vjernika u raznim oblicima socijalnih komunikacija.

Zaključak pozdrava mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića na Hrvatskom narodnom saboru 3.ožujka u Mostaru
Zaključak. Sudski činovnik u Austro-ugarskoj monarhiji Martin Đurđević u svojim "Memoarima sa Balkana", pretiskanim prošle godine u Stocu, donosi ovu zgodu. U vrijeme tursko-austrougarskoga rata (1875-78) na sugestiju otomanskoga sultanata, koji je stao kršćanskoj raji obećavati brda i doline, "blagostanje i reforme" (str. 83) samo da ne ide u borbu za svoja prava i slobode, zapadni su se konzuli kao sultanovi glasnogovornici javili te pošli na pregovore s vođama jugoistočne Hercegovine. Dođu tako konzuli međunarodne zajednice određenoga dana na hercegovačko-dalmatinsku granicu između Dubravice i Bijeloga Vira (str. 10). Taj se dijalog odvijao ovako:
"Vaš ustanak i postupak nije opravdan", rekoše konzuli.
"Dugovječne mukotrpnje opravdavaju naš ustanak...", odgovoriše vođe.
"Ali je u sultana silna snaga i vojska, pa će vas sviju smrviti", dočekaše konzuli.
"Mrvi nas i tare već od 500 godina, pa evo nas još ima živih, da krv do zadnje kapi prolijemo za slobodu" – repliciraše vođe.
"Kad to malo hljeba, što imadete u torbi, pojedete, čim ćete se hraniti? Ta pomrijet ćete od gladi", zaprijetiše sankcijama konzuli.
Mijo Ljuban iz Sjekosa pograbi šaku zemlje ispred sebe, turi zemlju u usta, prožvaka i proždrije na očigled sviju, te reče:
Evo ove Božje hrane neće nam nikada nestati.
Kažu, da je engleski konzul Holmes zaplakao, kad je vidio taj prizor (str. 84). Kad je ovaj odlomak pročitan suvremenom engleskom "konzulu na Balkanu" lordu David Owenu, on se samo osmjehnuo (str. 8). To je ujedno razlika u ondašnjem i sadašnjem međunarodnom političaru, koji je i onda i sada branio samo jednu stranu, a naša je situacija i onda i sada gotovo identična. Ali nećemo mi ovu zemlju jesti, kao legendarni Mijo iz Bajovaca. A hoćemo je, po Božjem određenju, obrađivati, po njoj saditi, natapati je, Božji blagoslov na nju zazivati, jer taj narod može živjeti u svojoj zemlji od roda svoje zemlje i od rada svojih ruku. Kad prestane rat, nastupa red i rad! Mi u ovoj zemlji, uređenoj po Božjim zapovijedima i ljudskim zakonima ljubavi prema začetu i rođenu životu, zakonu obiteljske snage i sloge, vanjskoga uređenja i mira, zdravih međunacionalnih odnosa, u zemlji u kojoj neće sedam puta ljudi više ginuti na cestama nego na bojišnicama, želimo čestite i pravedne zakone poštovati, pa će nas onda i drugi poštovati i - bez velika odgađanja priznati, uvažavati i u europske integracije uključiti.
Gospodine Predsjedniče!
Poštovani zastupnici Hrvatskoga Narodnoga Sabora:
Narod vam je dao političko povjerenje, jer ste mu dali konkretno obećanje.
Ako vi svoje obećanje zaboravite, narod vam to nikada zaboravit neće!
A ako vi to obećanje ispunite, učeći na prošlosti, pa i na negativnoj prošlosti, narod će vas znati počastiti i na tome zahvaliti!”