|
13-03-2001
Papa
predsjedao redovitom Konzistoriju
Zasjedanje Papinskog vijeća za obavijesna sredstva
Druge vijesti iz Crkve
Vijesti iz BiH
Vijesti iz svijeta
Konzistorij
u Vatikanu
Papa je danas u Apostolskoj dvorani u Vatikanu predsjedao redovitom javnom
Konzistoriju za glasovanje o nekim kauzama za progalšenje svetima. Kauze
se odnose na devet blaženika, uglavnom utemeljitelja redovničkih
instituta. Redoviti javni Konzistorij je skup kardinala s Papom za slavljenje
posebnih svečanosti, u nazočnosti drugih
prelata, diplomatskih državnih predstavnika i uzvanika.
Zasjedanje
Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Svečanom svetom misom, koju je predvodio kardinal Roger Etchegaray,
u Vatikanu je sinoć započelo plenarno godišnje zasjedanje Papinskog
vijeća za obavijesna sredstva, na kojem sudjeluju predstavnici biskupskih
konferencija sa svih pet kontinenata. U propovijedi je kardinal Etchegaray
istaknuo kako Crkva danas više nego ikada mora naviještati s krovova radosnu
vijest Božjeg milosrđa. Mi vjerujemo u svijet milosrđa
– rekao je kardinal Etchegaray, primjetivši kako je naš zadatak liječiti
rane svijeta melemom Božjeg milosrđa. Moramao priznati – nadodao
je ovaj ugledni crkveni dostojanstvenik - da će obavijesna sredstva
to teško shvatiti i još će im biti teže to objasniti drugima,
jer to Božje milosrđe proizlazi iz ludosti križa, o kojoj
govori sveti Pavao. Djelatnost Papinskog vijeća za obavijesna sredsta
protekle je godine bila obilježena zbivanjima velikog jubileja. Ova
je ustanova Svete Stolice koordinirala
i pomagala svjetskim obavijesnim sredstvima u sudjelovanju na brojnim
jubilarnim slavljima, omogućavajući što veći broj prijenosa.
Središnji odbor za proslavu velikog jubileja povjerio je Papinskom vijeću
za obavijesna sredstva organizaciju jubilejskih slavlja novinara i kazališnog
svijeta. U okviru tih slavlja Vijeće je objavilo i dokument o Etici
u obavijesnim sredstvima, koji je nedavno preveden i na hrvatski. U uvodnom
izlaganju predsjednik vijeća, nadbiskup John Foley, je primjetio
kako su iz jubileja proizašle brojne važne teme kao što je problem
mira, solidarnosti među narodima, problem međunarodnog duga,
opraštanja te očuvanja okoliša i prirode. Sve su te teme srodne duhu
vijeća, koje nastoji ponuditi svjetskom javnom mnijenju duhovniji
svjetonazor,
kojim se želi predstaviti razumljivim riječima događaj
s tako dubokim utjecajem na svijet. Treba priznati – primjetio je nadbiskup
Foley – da su obavijesna sredstva izvanrednom aktivnošću sudjelovala
u približavanju ovog posebnog događaja ljudima u svim krajevima
svijeta. Na skupu je posebno razmotrena djelatnost Vatikanske filmoteke
tijekom protekle godine. Filmoteka posjeduje oko 6.000 filmova., koji
najčešće govore o pastoralnoj i evangelizatorskoj djelatnosti
Crkve. Isto je tako zanimljiva audiovizualna
služba. Sudionicima skupa je predstavljena djelatnost Vatikanskog
televizijskog centra, koji je tijekom velikog jubileja dokumentarno zabilježio
500 događaja, na kojima je sudjelovao Sveti otac. Ulogu i trenutne
teškoće Radio vatikana sudionicima plenuma predstavio je ravnatelj
isusovac o. Borgomeo Pasquale, primjetivši kako su jubilejski događaji
pozitivno utjecali na razvoj vatikanske radiopostaje. Četrdesetak
redakcija postalo je kreativnije. Zahvaljujući satelitima u svim
krajevima svijeta krajevne radiopostaje sve više prenose programe Radio
Vatikana. Još veći uspjeh doživljavaju prijenosi preko interneta.
Kao i u svim stvarnostima, tako je i na Radio Vatikanu tijekom velikog
jubileja došlo do većih i težih problema. Rimsko državno
tužilaštvo, nevodeći računa o ekstrateritorijalnosti Vatikana,
kako to predviđaju Lateranski ugovori, pokrenulo je sudski proces
protiv uprave Radio Vatikana zbog navodnog elektromagnetskog zagađivanja
na području odašiljča.
Monografija
velikog jubileja
"Duhovno fotografsko hodočašće u ljepote svete godine.”
Tako su nazvali Monografiju velikog jubileja u slici i riječi, koju
je izdala Vatikanska izdavačka kuća zajedno s poljskim izdavačkim
poduzećem Michalineum i francuskim Editions du Signe.
U knjizi od gotovo 500 stranica sabrani su svi glavni trenuci Svete godine
od otvaranja svetih vrata 24.prosinca 1999. do zatvaranja na Bogojavljenje
6.siječnja 2.001. Slike, koje prikazuju najdirljivije trenutke najvažnijih
zbivanja tijekom svete jubilarne godine od Papina hodočašća
u Fatimu, Svetu zemlju, pa do susreta s djecom i mladima, napravio je
poljski fotograf Grzegorz Galazka, tekstove papinih govora je izabrala
njemačka novinarka Crista Kramer von Reisswitz, prva žena koja
je sudjelovala na Papinim putovanjima, a
uvod su napisali glavni Papin ceremonijar, biskup Piero Marini i novinar
talijanske televizije, stručnjak za vatikanska pitanja, Giuseppe
de Carli.
Enciklopedija Papi
Talijanski enciklopedijski institut Treccani izdao je krajem 2.000 trovolumsku
Eciklopediju o Papama. Već je rasprodano – kako je nedavno izjavio
prigodom obilježavanja prve obljetnice smrti bivšeg tajnika Apostolske
vatikanske biblioteke Nella Viana, ravnatelj Instituta Vicenzo Capelleti,
20.000 primjeraka. Prema njegovim riječima postoje dobri izgledi
za prodaju te enciklopedije o Papama, koja je već ušla – kako je
rekao – u kulturnu potrošnju talijanskih krugova i pobudila veliko zanimanje
i u drugim europskim i prekooceanskim zemljama. Capelletti je izjavio
da talijanski Enciklopedijski institut Treccani namjerava izdati drugo
izdanje Vianove knjige:”Dani i djela Pavla VI.” Prvotno je ta knjiga trebala
biti predana Pavlu VI. ali su teškoće oko njezine realizacije i njegova
smrt 6.kolovoza 1978.to spriječile, pa je knjiga bila predana kasnije
Papi Ivanu Pavlu II. I to je djelo u vjerskim i znanstvenim krugovima
pobudilo veliko zanimanje, te je već odavna rasprodano. Sada se očekuje
drugo izdanje.
Potpora
biskupu Periću
Dijecezanski svećenici koji djeluju na području Trebinjsko-mrkanjske
biskupije uputili su izjavu za javnost sa svoga susreta održanog
u ponedjeljak 12. ožujka u Župnom uredu u Čeljevu. Povod
za tu izjavu, kako se ističe na njezinu početku, jesu “učestali,
neargumentirani i politički ciljani napadaji, kako nekih domaćih
tako i međunarodnih ustanova” na biskupa Ratka Perića nakon
njegova govora na 2. zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora u Mostaru.
“Moralna načela istine i pravde”, pišu svećenici u svome pismu
potpore biskupu Periću, “koja ste kao mjesni biskup izrekli, jesu
načela Evanđelja i Božjeg zakona na kojima se temelje ljudsko
dostojanstvo i sva ljudska prava i slobode: osobne i narodne. Ta prava
ne može poništiti nitko, pa ni pristrana politika međunarodne
zajednice i njezini emisari i glasnogovornici”. Svećenici pritom
biskupu čestitaju što je u spomenutom govoru “prokazao nepravdu učinjenu
našem narodu, te što ste svjedočki stali u zaštitu dostojanstva čovjeka
i ugroženih nacionalnih prava i sloboda suverena hrvatskog naroda
u BiH, koja su mu Poveljom iz Helsinkija osigurana, a čuvarima te
Povelje praktično ugrožena”. “Naši vjernici s radošću i
nadom pozdravljaju Vaše javno uključenje u ostvarenje općeg
dobra naroda, na što kao crkveni poglavar i učitelj vjere i morala
u mjesnoj Crkvi, imate posebno pravo. Osobito Vam zahvaljuju što ste argumentirano
pokazali i izričito naglasili, na temelju povijesnih činjenica,
međunarodnog prava te Božjih i ljudskih zakona, da naš narod
u BiH ima svoj povijesni i politički subjektivitet, konstitutivnost
i neponištivi vlastiti identitet te da mora biti u svemu politički,
državnopravno, duhovno, kulturno, gospodarski i u svakom drugom pogledu,
ravnopravan s druga dva konstitutivna naroda u BiH, te podržavamo
isključivo one predstavnike koje je narodna većina izabrala
da ih zastupa, a što je
temeljno načelo suvremene demokracije”, stoji u izjavi koju je potpisalo
18 dijecezanskih svećenika Trebinjsko-mrkanjske biskupije.
HKD "Napredak" o društvenim prilikama u BiH
U povodu opće društvenih prilika u posljednjih nekoliko mjeseci u
Bosni i Hercegovini, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" uputilo je priopćenje
za javnost koje je potpisao predsjednik Društva prof. dr. Franjo Topić.
Izražavajući svoju zabrinutost glede trenutnog političkog
stanja u BiH, koje “vidno zabrinjava sve prave nositelje demokratskih
tendencija, borce za stvaranje i funkcioniranje demokratskih institucija
što osigurava kulturu života dostojnu ravnopravnih naroda i slobodnih
građana u zajedničkoj državi”, “Napredak”, polazeći
od svoje uloge i značaja u društvenom životu Hrvata i BiH, izražava
svoju nadu: “Da će izabrani zastupnici hrvatskog naroda, ako i svi
drugi izabrani predstavnici, političke stranke i dužnosnici
međunarodne zajednice rješenje nastalih problema tražiti putem
visokog stupnja kulture dijaloga, bez majorizacije, nepopustljivosti i,
posebno, pozivanja na ‘argument’ jačega i brojnijeg; da će se
sve političke stranke i dogovorni pojedinci u njima izlazak iz nastale
situacije tražiti u rješenjima koja će temeljito i trajno povezati
BiH, njene narode i građane, prema većoj demokraciji i njenome
gospodarskom i duhovnom napretku, a ne zloupotrebi te situacije radi vlasti
i osobnih interesa; da će predstavnici međunarodne zajednice
jamčiti i brzo ispraviti izborna pravila zbog kojih je dovedena u
pitanje temeljna funkcija doma naroda kao najvažnije konstitucijske
i praktične garancije nacionalne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.”
Nadalje, ističe se kako HKD “Napredak” podupire ideju o organizaciji
foruma ili okruglog stola i spremno je uključiti se u njegov rad
kako bi svi zainteresirani pokušali pronaći rješenje za nastalu ozbiljnu
i zabrinjavajuću situaciju. “Premda HKD ‘Napredak’ već godinama
smatra da je povratak svih prognanih i izbjeglih svojim domovima prva
i najvažnija zadaća, i u granicama svojih mogućnosti radi
i stalno će raditi na tome, danas nažalost moramo, s obzirom
na novonastalo stanje, pledirati da se traže i nađu sustavna,
politička i gospodarska rješenja koja će usporiti novo i sve
brojnije iseljavanje iz Bosne i Hercegovine”, stoji na kraju priopćenja
“HKD “Napredak”.
Vijesti
iz svijeta
Meksiko-Sa zanimanjem se očekuje ishod susreta predstavnika
urođeničkog pučanstva meksičke pokrajine Chiapasa,
zapovjednika Marcosa, koji je stigao s ovećom skupinom pučanstva
u glavni grad Meksika, s predstavnicima vlade predsjenika Vicente-a Foxa.
Oni predstavljaju šedesetak raznih urođeničkih plemena s desetak
milijuna stanovnika. Zapatisti traže hitno prihvaćanje zakona,
kojim se priznaju u okviru velike pokrajinske autonomije njihova prava
i kultura. U tome ih podržava i Crkva. Biskup Samuel Ruiz je u najkritičnije
vrijeme spremio 8.000 katehista, koji su – prema učenju drugog vatikanskog
sabora – trebali prilagoditi crkveni nauk pokrajinskoj stvarnosti. To
je pridonijelo izmjeni ne samo Marcosove politike, već i cijele državne
strategije. Zapovijendik Marcos napustio je šumu zajedno s 23 druga časnika
na Novu godinu 1994. Tijekom 13.dnevne borbe poubijano je 145 zapatista,
ali su uspjeli zaposjesti 6 većih naselja. Time je počeo novi
oblik borbe za priznavanje njihovih prava. Prijašnji meksički predsjednik
nije htio o tome ni čuti, već je u više navrata poslao vojsku
na pobunjenike. Novi predsjednik Fox je shvatio da se oružjem ne
može riješiti to pitanje, pa je stupio u pregovore sa zapatistima.
Promatrači smatraju da će biti vrlo teško riješiti to pitanje,
jer tih 10 milijuna indijanaca govori 45 različitih jezika i svaka
skupina traži svoja specifična prava. Zapatisti na čelu
sa zapovjednikom Marcosom ne namjeravaju napustiti glavni grad Meksika
prije nego vlada prihvati zakon o njihovoj autonomiji.
Jakarta-
U Indoneziji se nastavljaju prosvjedi protiv predsjednika Wahida. I danas
je oko tisuću prosvjednika tražilo njegovu ostavku. Sinoć
se pred predsjendičkom palačom okupilo čak 10.000 manifestana,
većinom studenata. U isto je vrijeme na drugom glavnom trgu u Jakarti
oko 500 muslimanskih studenata, koji podržavaju predsjednika Wahida,
palilo slike njegovih protivnika.
Ambon- Zaštita i razvoj Molučkih otoka biti će tema sutrašnjeg
kongresa u Tual-Langguru u indonezijskom arhipelagu. Kongres organizira
krizni stožer katoličke bikupije Ambon, u suradnji s lokalnim
vlastima i Institutom “Go est” iz Džakarte. Najavljeno je sudjelovanje
lokalnih poltičkih i vjerskih predstavnika, intelektualaca, studenata
te predstavnika vladinih i nevladinih udruga. Muslimani, katolici i protestanti
naći se za istim stolom kako bi razgovarali o temi “ Nacijonalni
dijalog o oživljavanju lokalne kulture za razvoj Molučkih otoka
prema novoj Indoneziji”
|