16-03-2001

Zbivanja u Vatikanu
Razgovor patrijarha Filareta za talijanske novine
Konferencija o djelovanju Crkve u jugoistočnoj Europi
Druge vijesti iz Crkve

Papa primio članove Papinskog vijeća za obavjesna sredstva
Crkva ne može promatrati sklopljenih ruku nove etičke probleme, koji se pojavljuju razvojem novih vrsta obavijesnih sredstava, posebno interneta – rekao je Papa Ivan Pavao II. članovima Papinskog vijeća obavijesnih sredstava, koji su ovog tjedna u Vatikanu održali godišnje plenarno zasjedanje. Budući da ne postoje pravila, problemi i mogućnosti, koje nude nove tehnologije posebno pomoću procesa globalizacije, predstavljaju – prema Papinim riječima - nove etičke i duhovne izazove za one koji rade na području obavijesnih sredstava. Crkva ne može jednostavno promatrati rezultate tehnologija, koji imaju tako ključne posljedice u životu pojedinaca i zajednica. Sveti je otac pohvalio djelatnost Papinskog vijeća za obavijesna sredstva i njegovo suočavanje s njihovom problematikom. “Radi se – kako je rekao – o složenoj ljudskoj stvarnosti, u kojoj moralni vidici često ovise o trgovačkim interesima. Suočiti se s tim pitanjem, posebno što se tiče interneta – prema Papinom je mišljenju stvarno pohvalno. Osvrćući se na dokument Etika na internetu, koji je ovih dana priredilo Papinsko vijeća za obavijesna sredstava, Papa je primjetio kako iz globalizacije, privatizacije i njihovog reguliranja proizlazi potreba novih etičkih načela. Ta je načela vijeće saželo u nacrt dokumenata “Etika na internetu”, koji će biti doskora službeno stavljen na raspolaganje javnosti, kao što je prošlih godina bio objavljen dokument o etici u promidžbenim porukama i etici u obavijesnim sredstvima. Ti su dokumenti – kako je istaknuo Sveti otac – naišli na veliki odjek ne samo vjerničke, već i opće javnosti. Papa je stoga izrazio zadovoljstvo zbog priprave ovog novog dokumenta, koji će biti objavljen – kako je rekao – u pravo vrijeme, posebno ako se ima u vidu proširivanje “ciber-komunikacije” i brojnih moralnih problema, koji su povezani s tom pojavom. Izazove, koje nudi razvoj novih obavijesnih sredstava, ako ih budu prihvatili oni koji služe ljudskoj osobi, pridonijet će – prema Papinim riječima – izgradnji nove društvene zajednice utemeljene na solidarnosti, pravdi i ljubavi. Treba govoriti istinu o ljudskom životu i njegovom konačnom smislu u Bogu, gdje se nalazi ključ medijske etike. Doktor Norberto Gonzales Gaitano, jedan od savjetnika vijeća i dekan fakulteta o obavijesnim sredstvima na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, koji je prvi put sudjelovao na zasjedanju vijeća, ostao je – kako je povjerio novinaru Radio Vatikana – iznenađen i impresioniran različitošću perspketiva, koje dolaze napose iz Azije i Afrike, gdje se internet upotrebljava kao sredstvo i mogućnost jače evangelizacije. Problematika je u zapadnim zemljama – prema njegovm mišljenju drugačija. Kao što je poznato postoje naime mogućnosti zloporaba posebice prema djeci. Upravo zbog toga je Vijeće smatralo žurnim izraditi dokument, koji će poslužiti stručnjacima i korisnicima interneta, a i Crkvi kako bi brže shvatila mogućnosti evangelizacije putem ovog novog tehnološkog sredstva.

Osim članova Papinskog vijeća za obavijesna sredstva Sveti je otac danas primio i mađarskog ministra vanjskih poslova Janosa Martonya sa suprugom i pratnjom, te čileanskog veleposlanika Javiera Luis Egana Baraona sa suprogom, koji se oprostio od Pape. Potom je primio dvojicu članova Biskupske konferencije biskupa latinskog obreda na području arapskih zemalja Bliskog istoka, koji se ovih dana nalaze u službenom posjetu “ad limina apostolorum.” To su franjevci Umberto Barato, patrijarhalni vikar na otoku Cipru za vjernike latinskog obreda i otac Giorgio Bertin, apostolski administrator “ad nutum Sanctae Sedis” u Eritreji. Po podne je Papa primio pročelnika kongregacije za nauk vjere, kardinala Josepha Ratzimgera.

Razgovor pravoslavnog patrijarha Filareta za talijanski dnevnik "La Repubblica"
Odluka da Papi izrazi dobrodošlicu u prigodi predstojećega posjeta Ukrajini stajala ga je optužbi za krivovjerje od strane Ruske pravoslavne crkve, tako talijanski dnevnik “La Repubblica” u svome jučerašnjem broju predstavlja ukrajinskoga pravoslavnog patrijarha Kijeva Filareta. Dnevnik donosi razgovor s patrijarhom pod naslovom “Otvorit ću Ukrajinu Papi, to je moj izazov Moskvi” koji je vođen u sjedištu patrijarhata u Kijevu. O pravoslavnim krugovima u Rusiji koji ga optužuju odmah na početku kaže: “Kod njih još uvijek prevladava imperijalistički mentalitet i ne primjećuju da se svijet promijenio”. Razliku u stajalištima patrijarha Filareta i ruskog patrijarha Alekseja II. novinar, među ostalim, izražava na ovaj način: za Alekseja predstojeći Papin posjet Ukrajini je napad na integritet pravoslavne Crkve, za Filareta, međutim, to je prilika za ukrajinske pravoslavce da se otvore svijetu. O strahovanjima da bi burna politička situacija u Ukrajini mogla dovesti u opasnost Papin posjet patrijarh kaže kako se toga ne treba pribojavati jer se demokratske snage odnosno oporba ne protivi Papinu putovanju Ukrajini. S druge strane sam je ukrajinski predsjednik Kučma, koji je Papu i pozvao, zainteresiran za posjet Svetoga Oca od kojega očekuje moralnu potporu. Prema statistikama Gallupova instituta 19,5% vjernika, odnosno 10 milijuna Ukrajinaca, pripadaju kijevskom patrijarhatu, 8,5%, odnosno četiri milijuna i 250 tisuća stanovnika, pripada moskovskom patrijarhatu. U Ukrajini je pored toga dva milijuna i 750 tisuća katolika istočnoga obreda te 300 tisuća katolika rimskog obreda. Oko 600 tisuća vjernika pripada takozvanoj Autokefalnoj pravoslavnoj crkvi. Na novinarsko pitanje zar ne strahuje od posljedica svoje neposlušnosti moskovskom patrijarhatu ukrajinski patrijarh odgovara: “Ako se početkom 90-ih nisam bojao odcijepiti od moskovskog patrijarhata kako bi stao na čelo Ukrajinske pravoslavne crkve očito se ne bojim ni izraziti neposlušnost Alekseju II.” Patrijarh odlučno niječe i stajališta moskovskoga patrijarhata da će Papin posjet biti prilika Katoličkoj crkvi za širenje prozelitizma. “Ukrajina je područje koje je već tisuću godina povezano s katolištvom. Vjernici, kako katolici tako i pravoslavni, već su se davno opredijelili za vjeru kojoj će pripadati. Ne vjerujem da će pravoslavni hitati obratiti se na katolištvo. Vjerujem naprotiv da će Papin posjet imati za cilj pospješiti mir i uzajamno razumijevanje. Jer to je slike Pape u svijetu, Pape mirotvorca, Pape koji nije oklijevao tražiti oproštenje za grijehe Crkve", rekao je patrijarh Filaret u razgovoru za talijanski dnevnik "La Repubblica".

Konferencija “Doprinos Katoličke crkve u pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi”
Na Konferenciji "Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi" održanoj jučer i prekjučer u Beču predsjednici biskupskih konferencija održali su konzultacije s predstavnicima katoličkih organizacija, ostalim Crkvama, islamskom zajednicom kao i političkim institucijama koje djeluju u regiji, kao što su Europska unija i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. U sklopu bečke konferencije "Doprinos Katoličke crkve pomirenju i stabilnosti u jugoistočnoj Europi", održana je konferencija za novinare na kojoj je sudjelovao predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Nadbiskup Bozanić između ostaloga je novinarima pojasnio kako Katolička crkva respektira Haaški tribunal, istodobno istaknuvši kako se nada da taj sud odluke ne donosi na političkim već na načelima pravde. Kako prenosi Kathpress, ustvrdio je kako otvorenost za pomirenje i dijalog s protivnicima postoji na mnogim područjima, no ipak je različita kada je riječ o ljudima na prostorima izravno pogođenima sukobom i ostalim područjima. Na područjima nekad zahvaćenim ratom siromaštvo je mnogo veće, mnogi su izgubili su nadu i skloniji su gledati u prošlost. Nasuprot tome u gradskim su središtima, osobito mladi ljudi, otvoreni za susrete. Beogradski nadbiskup Franc Perko kazao je kako u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne postoji velika spremnost za razgovor s katolicima koji žive u Jugoslaviji, već se interkonfesionalni razgovori uglavnom odvijaju na međunarodnoj razini. No, ipak ima nade, jer među mladima u Srbiji postoje veze i razmjena s mladima ostalih nacionalnosti. Govoreći o budućnosti Jugoslavije nadbiskup Perko ocijenio je da će Kosovo još 20-30 godina ostati protektorat međunarodne zajednice. Smatra da strahovanja od stvaranja moguće “Velike Albanije” nisu baš sasvim bez temelja. S jedne strane među Albancima postoji interpretacija povijesti po kojoj su oni potomci Ilira koji su u antici nastanili cijeli Balkanski poluotok, pa se time obrazlažu ekspanzionistička nastojanja. Također je natalitet kod kosovskih Albanaca mnogostruko viši no u Srba, a zbog klanske strukture lakše savladavaju gospodarske probleme, dodao je beogradski nadbiskup. Nadbiskup Perko kao i banjolučki biskup Franjo Komarica i skadarski nadbiskup Angelo Massafra uputili su apel za ciljanu pomoć najsiromašnijim skupinama stanovništva – djeci, starcima te zabačenim selima. Predstavnica Europskog parlamenta Doris Pack istaknula je nužnost angažmana Crkve osobito na području odgoja, i ocijenila nužnim da se udžbenici revidiraju u smislu vjerske tolerancije i dijaloga. Posebno je optimistična zbog nove generacije političara koja će nadići etničke granice i kao primjer navela makedonskog predsjednika evangelika Borisa Trajkovskog kojega su izabrali pravoslavni i muslimani. Veleposlanik Michael Weninger, pri Europskoj komisiji zadužen za veze s religijama u jugoistočnoj Europi i odnose s susjedima kandidata za pristup, izjavio je da će u budućnosti europske inicijative na Balkanu biti bolje povezane s predstavnicima religija i savjetovao biskupima da svoja stajališta “odlučno iznose u Bruxellesu”. Predsjednik Vijeća BK zemalja Europske unije (ComECE) biskup Josef Homeyer na kraju je izjavio kako je vrlo optimističan da će ubuduće stajališta Crkve biti bolje saslušana. U zavšnoj izjavi s koferencije ja najavljeno da će se predsjednici biskupskih konferencija regije ponovno sastati u okviru generalne skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u Strasbourgu od 17. do 19. travnja. Tajništva ovih dvaju tijela u međuvremenu će prirediti nacrt konkretnih prijedloga inicijativa iznesenih u tijeku Konferencije.

Kardinal Ruini na hodočašću u Svetu zemlju
Predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Camillo Ruini na kratkom je hodočašću u Svetu zemlju kako bi izrazio solidarnost s tamošnjim kršćanima. Kardinal je u Jeruzalem stigao u srijedu gdje je slavio večernju euharistiju. “Prije godinu dana Papa je svojim pohodom otvorio novu stranicu u odnosima kršćana, muslimana i židova.” “Danas želimo molit da ta stranica ostane otvorena unatoč trenutnih teškoća. Molimo za mir i slobodu”, istaknuo je kardinal Ruini tjekom mise u bazilici Svetog groba u Jeruzalemu. U Svetu zemlju kardinal Ruini je ponio "Svjetiljku mira" koju je blagoslovio sam Ivan Pavao II., a predana je ocu Giovanniu Battiseliu, kustosu Svete Zemlje. Prijašnjih godina rimske hodočasničke agencije vodile su u Svetu zemlju oko stotinu tisuća hodočasnika godišnje, dok je posljednjih mjeseci zbog ratnih sukoba broj putnika drastično opao. Kardinal Ruini koji je jučer posjetio Betlehem, molio je da “Gospodin da hrabrost hodočasnicima i mir Bliskom istoku." Apostolski nuncij u Svetoj zemlji Pietro Sambi je potvrdio da nema opasnosti za sigurnost posjetitelja.

Španjolski biskupi protiv nasilja
Nasilje terorističke skupine ETA u Šanjolskoj ponovno je tamošnje biskupe potaknulo na osudu terositičkih akcija kojima nastavlja separatiskička baskijska skupina. Nakon ubojstva mladog policijskog agenta blizu grada San Sebastiana, španjolski biskupi su se oglasili priopćenjem osuđjući “ludost ubojstava” ETE. Ovi atentati, dodaju biskupi, stavljaju na veliku kušnju španjolski narod. Kriminalna djela ne stvaraju ništa dostojno čovjeka, jer se krši Božji zakon i ljudsko dostojanstvo. Izražavajući svoju blizinu u molitvi obitelji nastradalog policajca, španjolski biskupi su pozvali “društvo, obitelj, odgojne ustanove, župe, institucije zajedničkog dobra, na učvršćivanje moralnih i etičkih temelja koji garantiraju poštivanje života i suživota u miru i slobodi.
Nagrada sestri Pereira
Poboljšati životne uvjete siromašnih u Indiji i stupanj obrazovanja, misija je koju već više godina provodi, sestra Nansy Pereira, dobitnica nagrade “zlatna mimoza 2001.” Nagrada koju dodjeljuje dragovoljačka udruga “Blue Drop Group”, sljedećih će dana biti dodjeljena sesti Nancy. Sedamdesetpetogodišnja redovnica aktivna u borbi protiv siromaštava u Indiji, osnovala je banku malih kredita u Bangaloreu, za dodjelu kredita siromašnima. Od 1993. do danas tisuće obitelji su izašle iz siromaštva zahvaljujući sustavu štednje koji je osnovala sestra Nancy.